Židovska zajednica u Saloni.pptx

By filipmodric218 | Updated: July 5, 2024, 3:42 p.m.

Slideshow Video

SHARE THE AWESOMENESS

pptx2powtoon

create your own animated videos for free

_abc cc

* Powtoon is not liable for any 3rd party content used. It is the responsibility of each user to comply with 3rd party copyright laws.

Embed code

Select a size, the embed code changes based on your selection.

_abc Powtoon Transcript

Židovska zajednica u Saloni
Dobar dan svima! U sklopu projekta Židovi u Splitu imali smo zadatak pročitati tekst o židovskoj zajednici u Splitu i citirati  odlomke koji potkrepljuju postojanje ove zajednice u Saloni,
Sigurno se pitate zašto Salona kada je tema Židovi u Splitu. Sjećate se da je padom Salone veliki dio njenog stanovništva otišao u Dioklecijanovu palaču i da će se tu roditi novi grad, grad Split. Stoga se pretpostavlja da su i prvi splitski Židovi došli baš iz Salone.
Ova aktivnost osim pažljivog čitanja teksta imala je još dva zadatka. Citirane odlomke je trebalo ilustrirati fotografijama koje su povezene sa sadržajem teksta. Na kraju je trebalo postaviti bar jedno pitanje našem izvoru o solinskim Židovima  koje počinje s Kako ili Zašto. 
Najprije ćemo vas upoznati s manje poznatim riječima. Nama je jedan od zadataka bio napraviti mali riječnik, jer drugačije ne bi mogli pratiti tekst. Pri tome smo vodili računa da internetske stranice koje nam pomažu u tome budu sigurne i pouzdane. Pa pogledajmo koje su to riječi.
Rječnik manje poznatih riječi
*  Menora (hebr.), žid. zlatni sedmokraki svijećnjak, isprva u svetištu zavjetnog šatora i poslije jeruzalemskog hrama; od davnine simbol židovstva. Sastoji se od po tri kraka u nizu s jedne i druge strane sred. stupa svijeće. (više na https://proleksis.lzmk.hr/36933/ )
Izvor ilustracije: See page for author, Public domain, via Wikimedia Commons
https://commons.wikimedia.org/wiki/File:YarmulkeAndMenorah.jpg
Rimska gema,portret rimskog cara Karakale,ametist,oko 212. godine,križ i grčki natpis naknadno dodani
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a4/Intaglio_Caracalla_Cdm_Paris_Chab2101.jpg © Marie-Lan Nguyen / Wikimedia Commons   5.1.2023.

*  Gema (lat. gemma: pupoljak; dragi kamen; pečat), umjetnički obrađen poludragulj (rjeđe dragi kamen), koji služi kao amulet, pečatnjak i ukras (u prstenu, na ogrlici). Može biti urešen figuralno i ornamentalno, a katkad ima i natpis. ( više na https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=21554 )
*  Cemeterij (latinski coemeterium; od grčkoga κοιμητήριον: počivalište),  u ranokršćansko doba naziv za groblje, bez obzira nalazi li se ono pod zemljom, u katakombama ili na površini zemlje (potvrda naziva na latinskim natpisima). (više na https://proleksis.lzmk.hr/143027/ )
Ranokršćansko groblje s crkvom na Manastirinama
Nakon što smo naučili neke važne riječi možemo pratiti tekst i tražiti odlomke o salonitanskom Židovima. U nastavku pogledajte što smo pronašli, kakva smo pitanja postavljali te koje smo ilustracije dokumentirali u našem zavičaju. Ako vam videoisječak ide prebrzo uvijek ga možete zaustaviti pa nastaviti kada to vama odgovara.
*         Don Frane Bulić pretpostavio je postojanje židovskoga groblja u Saloni nakon što je Giovanni Battista de Rossi 1878. interpretirao jedan natpis iz cemeterijalne bazilike na Manastirinama . Natpis kaže da je 382. godine curator rei publicae Salonitanae Flavije Teodot pokopao svoga sina Peregrina in lege sancta christiana. Očito je namjeravao reći in coemeterio legis sanctae christianae, što znači na groblju svete kršćanske vjere. De Rossi je, kao apsolutni autoritet za ranokršćansku epigrafiju, odmah pretpostavio postojanje židovske vjerske zajednice s vlastitom nekropolom jer je izraz in lege sancta christiana načinjen prema izrazu in lege iudaica, kojim su Židovi označavali svoju vjeru. Stoga su De Rossi i Bulić pomislili da je u gradu moralo postojati židovsko groblje-– coemeterium legis Iudaicae – te da su prema ovom izrazu kršćani skrojili svoju sintagmu coemeterium legis christianae kako bi razlikovali groblja.
Pitanje:
Zašto  su Giovanni Battista de Rossi  i Frane Bulić pretpostavili postojanje židovske  vjerske zajednice  i groblja u  Saloni?
Cemeterijalna bazilika na Manastirinama 
*  Godine 1927. Bulić je u svojim rukama držao prvi konkretan dokaz za ovu pretpostavku. Na Gospinu otoku, pokraj mjesta pronalaska sarkofaga hrvatske kraljice Jelene iz sredine 10. stoljeća i oko stotinu metara jugoistočno od starih salonitanskih gradskih zidina, pronašao je među ostalim kamenim rimskim spomenicima fragment sanduka vapnenačkog sarkofaga s prikazom menore datiran u početak 4. stoljeća.(…) Bulić je pretpostavio da je sarkofag pripadao malom židovskom cemeteriju smještenome uz rimsku cestu.
Gospin otok danas
*  Prisutnost Židova u provincijskoj metropoli indiciraju i neki drugi nalazi. Prilično oštećena keramička svjetiljka sa nevješto izvedenim prikazom menore  može biti datirana u 4. stoljeće. Menora je također prikazana na gemi od žućkastoga stakla  i vjerojatno je bila probušena i nošena oko vrata kao privjesak. Nastala je između 3. i 7. stoljeća.
Izvor ilustracije: See page for author, Public domain, via Wikimedia Commons
https://commons.wikimedia.org/wiki/File:YarmulkeAndMenorah.jpg

Menora 
*  Na zidovima Dioklecijanove Palače u Splitu također su otkriveni uklesani prikazi menore koje su vjerojatno ostavili graditelji krajem 3. ili početkom 4. stoljeća.
Zidovi Dioklecijanove palače 
*  Znanost je morala čekati do 1954. za čvrsti dokaz o židovskoj zajednici u Saloni. Arheološka iskopavanja ranosrednjovjekovne nekropole pokraj crkve sv. Nikole zapadno od grada otkrila su dva fragmenta jednoga natpisa ,koji glasi: [… Ovaj grob] ako tko oskvrnuti bude htio, neka se na nj srde bogovi. Kolikogod njih Rimljani, Židovi ili kršćani obožavaju, štuju (oni) i bogove Mane. Nitko ono što ne želi da mu se dogodi, ne treba činiti.  Tri religijske skupine spomenute na natpisu trebaju poštovati svetost groba i dušu preminuloga. Ime prve skupine nije sačuvano, ali je objavljivač Gabričević zaključio da to moraju biti Rimljani. Druge dvije skupine su Židovi i kršćani. Prema ovome se smije zaključiti da je u Saloni postojala organizirana židovska zajednica jer ne bi imalo smisla isticati je na natpisu javnoga karaktera.
Crkva svetog Nikole
Nadam se da je bilo zanimljivo i poučno. Vidimo se na nekom drugom projektnom zadatku vezanom za povijest Židova u našem zavičaju.
Citirana literatura:
*  Ivan Matijević, Židovska vjerska zajednica u Saloni, Crkva u svijetu, Vol.55 No. 2, 2020.

Židovska zajednica u Saloni.pptx

Copy this link to share with friends and colleagues:

WELCOME TO POWTOON!